Tenk M1A1 Abrams sa posadom, 1/35 Italeri

Tenk M1A1 Abrams sa posadom, 1/35 Italeri

Tekst: Milovan Bajagić Foto: Predrag Stamenković

M1A1 je glavni borbeni tenk vojske SAD. Nastavljajući tradiciju davanja imena modelima tenkova po njihovim generalima, Amerikanci su M1A1 Abrams nazvali po načelniku generalštaba Krejtonu Abramsu. Razvoj tenka M1A1 Abramas je dosta buran. Početak razvoja kreće u sada već dalekoj 1971. godini, kada su SAD zajedno sa Zapadnom Nemačkom krenule zajedno da razvijaju novi glavni borbeni tenk, kako bi zamenili već postojeće M60 Patton i Leopard 1. Međutim zbog nesuglasica oko daljeg razvoja obe zemlje napuštaju zajednički projekat i svaka ponaosob nastavlja razvoj sama. Tako su nastali tenkovi Leopard 2 i M1A1 Abrams. Zajednička komponenta na oba tenka jeste nemački top M256 120mm sa neolučenom cevi koji Amerikanci rade po licenci. Pvi prototip je napravljen 1976. i od tada je sačuvana njegova izvorna konstrukcija kao temelj daljeg razvoja uz neprekidne izmene tokom svih ovih godina. Osnovno naoružanje tenka jeste top M256 120 mmm sa neolučenom cevi, izuzetne preciznosti i izdržljivosti, a pomoćno naoružanje čine jedan teški mitraljez M2XB kalibra 12,7 mm i dva pomoćna mitraljeza M240 kalibra 7,62 mm (jedan na kupoli i jedan koaksijalan sa topom). Oklop tenka jeste tipa „COBHAM“ sa elementima osiromašenog uranijuma u njegovom sastavu, tj. između čeličnih ploča tzv sendvič oklop, kako bi pojačali oklopnu zaštitu. Tenk pokreće motor na gasnu turbinu AGT – 1500 snage 1100 kW, tj. 1500 konjskih snaga. Posada se sastoji od 4 člana. Ispitivanje novog tenka je bilo pod istim uslovima kao i ispitivanje nemačkog Leoparda 2, ali se tenk dosta lošije pokazao i zvanični rezultati ispitivanja nikad nisu objavljeni. Izuzev topa koji je plod nemačkog razvoja i dizajna, ostale komponente su razvili Amerikanci samostalno. Na poligonu za testiranja kuvajtske vojske, kada je Kuvajt odlučivao koji tenk će nabaviti za svoje oružane snage početkom devedestih , naš M84 ga je po mnogim aspektima ostavio iza sebe. Ono što krasi ovaj tenk, pored velike cene jeste njegova impresivna veličina i težina. Serijska proizvodnja M1A1 Abramsa počela je 1980. godine u Ohaju sa početnim tempom od 30 komada mesečno, a sa osposobljavanjem druge fabrike narasla je na 60 komada mesečno. Verzija M1A2 počela se proizvoditi 1992. godine (sa poboljšanjima na SUV-u , termovizijom, navigacijom itd). Pored verzije za Armiju, na zahtev Marinskog korpusa razvijena je zasebna verzija sa neznatnim poboljšanjima u skladu sa njihovim zahtevima.

Maketa: Italeri je i ranije, još pre više od 15 godina, imao u ponudi maketu tenka Abrams M1A1 verziju (maketa No 6449). Maketa dolazi na 5 okvira od žute plastike, sa mrežicom, dekalima, sastavnicom i setom figura na jednom okviru. Maketa nije komplikovana za sastavljanje i preporočuje se i kako ne baš toliko iskusnim, tako i zahtevnim maketarima. Na prvom okviru nalazi se telo tenka, delovi kupole i cev. Na drugom deo tela tenka, oklopne zaštitne ploče i neki manji detalji. Na dva identična okvira dolaze točkovi, kao i gusenice iz delova. A na najmanjem okviru delovi gornjeg dela kupole. Detalji na delovima nisu baš impresivni. Tragova odlivaka nema. Plastika nije toliko kvalitetna kao i kod većine Italerijevih maketa. Set figura (on dolazi na okviru od sive plastike) je dosta kvalitetan i detaljan. To je prepak drugog proizvođača maketa. Dekali dolaze na malom dekal listu na kome se nalaze oznake za 4 varijante označavanja A,B,C i D. Dve iz vremena Zalivskog rata 1991., jedna za varijantu iz 2003. i jedna za varijantu iz 2015. godine. Šema bojenja za sve četiri opcije je slična. Dimenzije kutije su 373 x 241 x 60 mm, a dužina sastavljenog modela iznosi 28 cm. Maketa je dosta interesantna za ljubitelje rata u Zalivu, a sa setom figura predstavlja pravi izazov za dioramu. Cena makete se kreće oko 35 evra. Zahvaljujem se Italeriju na ustupljenoj maketi.